BIZkoshnica, makerspace i maker kultura
Zasigurno ste čuli za kraticu “DIY” ili uradi sam. Taj pristup bio je dio svakodnevice mnogih naših roditelja i baka i djedova – popraviti hladnjak, zakrpati čarapu, izraditi policu. No danas, mnogi mladi sve češće biraju stvarati, popravljati ili modificirati proizvode, ne nužno zbog uštede, već zbog osjećaja osnaženosti, neovisnosti ili puke znatiželje. Ako vam je ta filozofija bliska, možda ste već čuli i za pojmove poput “makerspace” i “maker kultura”. Ako niste – ili želite dublje razumjeti o čemu se radi i kakve veze sve to ima s BIZkoshnicom – pročitajte dalje.
Što su maker kultura i makerspaceovi
Maker kultura je ogranak DIY pokreta koji uključuje korištenje tehnologije i alata za stvaranje novih proizvoda ili prenamjenu postojećih. Središta te kulture su makerspaceovi – prostori opremljeni raznim alatima, od 3D printera i šivaćih strojeva do laserskih rezača, u kojima ljudi uče, eksperimentiraju i stvaraju. U makerspaceu se možete baviti kodiranjem, lemljenjem, radom s drvom, šivanjem, pa čak i izradom vlastitih robota.
Kako izgleda makerspace
Makerspace može postojati bilo gdje – u školi, knjižnici, zajedničkom prostoru ili čak u vašem domu. Opremu čini sve, od sofisticiranih uređaja do papira, škare i flomastera. Iako su takvi prostori u početku bili usmjereni na djecu, danas su otvoreni za sve – hobiste, dizajnere, inženjere, poduzetnike i znatiželjnike svih razina znanja.
Učenje kroz igru i pokušaje
U makerspaceu dolazi do susreta “homo faber” (čovjek koji stvara) i “homo ludens” (čovjek koji se igra). Kroz “prtljanje” – rastavljanje bušilica, eksperimentiranje s tkaninama, oblikovanje drva – korisnici ne samo da otkrivaju kako stvari rade, nego i uče kroz igru i međusobnu suradnju. Znanje se prenosi od iskusnijih korisnika prema početnicima i obrnuto – učenje je dvosmjerno i stalno.
Hackerspaceovi i FabLabovi
Uz makerspaceove postoje i slični prostori poput hackerspaceova i FabLabova. Hackerspaceovi potječu iz Berlina i u početku su bili okupljališta programera, dok su FabLabovi (Fabrication Laboratories) međunarodni koncepti usmjereni na dizajniranje i izradu inovativnih proizvoda. Iako su slični makerspaceovima, FabLabovi i Hackerspaceovi često imaju definiraniji set alata i pravila.
Koliko ih ima u Europi
Prema istraživanju iz 2016., u EU28 bilo je 826 makerspaceova – od čega 397 FabLabova, 327 Hackerspaceova i 102 ostala makerspacea. Najviše ih je bilo u Francuskoj, Njemačkoj i Italiji. Hrvatska ih je imala samo 9, što nas je svrstalo ispod europskog prosjeka, iako potencijala ne nedostaje.
Šest načela makerspacea
Istraživanje navodi šest osnovnih karakteristika koje čine jedan makerspace:
- Pristupačnost – prostor i oprema koju inače ne bismo mogli imati kod kuće.
- Uloga u obrazovanju – osobito u STEM/STEAM područjima.
- Podrška poduzetništvu – pomoć u izradi prototipa i razvoju ideja.
- Samostalnost – korisnici mogu sami stvarati, popravljati i inovirati.
- Otvorenost – slobodna razmjena znanja i tehnologije.
- Povezivanje – suradnja, kritičko razmišljanje i rješavanje problema.
BIZkoshnica i projekt “We are all MAKERS”
BIZkoshnica trenutno provodi projekt “We are all MAKERS”, sufinanciran iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Projekt se temelji na razvoju dviju novih usluga: inovativnog huba za stvaranje i aplikacije “Maker’s Tool”. Hub će biti prostor za dijeljenje znanja, opreme i vještina, dok će aplikacija korisnicima nuditi edukativne sadržaje, tips & tricks, prikaze korištenja tehnologije i 3D prikaz prostora, kako bi se unaprijedilo korisničko iskustvo.
Za više informacija o projektu i svim aktivnostima, zapratite BIZkoshnicu na društvenim mrežama i nastavite njegovati svoj maker mindset.
