Daleko je poznato da je BIZkoshnica uvelike inspirirana pčelama, njihovom radnom etikom te njihovom važnošću za cijeli naš ekosustav. Kako bismo poput pčela bili korisni i za naš planet i za našu zajednicu, fokusirali smo se na društveno poduzetništvo čija trostruka bilanca osim profita brine za dobrobit planete i ljudi. Povodom svjetskog dana pčela smo sastavili tekst posvećen tim malim, ali vrijednim bićima.
Pčele su kukci koji su u Europu došli iz Afrike (jednako kao i ljudi). Izuzetno su bitne za ljude jer oprašuju gotovo sve biljke, voće i povrće kojima se hrane. Osim što oprašuju cvjetove, korisni su nam i njihovi proizvodi – med i vosak. Koliko su pčele i ljudi povezani govori činjenica da naša povijest s njima seže do starih Slavena koji su u pretkršćansko doba cijenili pčele. Pretkršćanska slavenska vjerovanja duboko su isprepletena s prirodom, prije svega šumama i rijekama. Sve što znamo o njihovim pretkršćanskim vjerovanjima znamo iz proučavanja usmene predaje. Pjesme, zagonetke i poslovice bile su način pamćenja i prenošenja znanja, a danas još uvijek postoji i kola izreka: „Marljiv kao pčela“.
Zahvaljujući tomu znanju, danas znamo da su svoje mjesto pčele dobile u mitskoj slici o drvu svijeta. Slaveni su svijet zamišljali kao ogromno stablo, njegovo korijenje nalazi se ispod površine zemlje u vodi u kojoj živi bog podzemlja Veles, krošnja drva svijeta zadire u nebeske visine i u njoj stanuje bog neba Perun. Deblo, pak, predstavlja svijet živih oko kojeg lete pčele. Možemo li onda smatrati da su pčele zapravo ljudi?
Veza između ljudi i pčela nije ostala samo u tom davnom svijetu starih Slavena i mitološkim pričama, ona se nastavlja i danas. Ne trebaju nas čuditi izjave najvećih umova današnjice, poput one Alberta Einsteina: ”Nestanu li pčele s planeta Zemlje, čovjeku kao vrsti ostaje još oko 4 godine života.”
Unatoč takvoj izjavi, posljednjih nekoliko godina svjedoci smo nemilom događaju trovanja pčela u košnicama diljem Međimurja. Slučajno ili namjerno, nepromišljenim činom ugrožen je krhak ekosustav u kojem su pčele izuzetno bitan dio i za koji kao da stalno zaboravljamo da smo i mi dio njega. Svijest o važnosti pčela za naš ekosustav, Europski sud pravde u Luxemburgu, najviši sud u EU, donio je presudu po kojoj je Europska komisija imala pravo ograničiti upotrebu tri neonikotinoida pesticida povezana s izumiranjem pčela.
Na prvu, pčele povezujemo s poljoprivredom i oprašivanjem hrane. Međutim, tijekom posljednjih nekoliko godina svjedočimo pojavi urbanog pčelarstva koje su prepoznale mnoge europske metropole poput Berlina, Pariza, Beča, Ljubljane. Zagreb također u svom centru ima pčele (purgerice od milja), no one su na javnim površinama ilegalno jer ne postoji zakon koji regulira broj njihovih košnica i zajednica i sl. Po saznanjima Hrvatske udruge pčelara (HUP) Pčelinjak i Pčelarskog dežurstva, na javnim površinama u užem centru hrvatske metropole bez ikakvog nadzora obitava oko 500 zajednica pčela. Iskreno se nadamo da će se i naša metropola pridružiti dobrim praksama spomenutih gradova te primijeniti dobre prakse koje možemo vidjeti u najbližem nam susjedstvu – Sloveniji i Ljubljani.
Ljubljana je s kompanijom A1 Slovenija uspješno lansirala projekt „Put pčela“ 2018. godine. Koliko je uspješan, govori činjenica da kulturne institucije poput Cankarjevog doma na svojim krovovima imaju košnice s pčelama. Med koji proizvode njihove pčele visoke je kvalitete te ga kao takvog možemo pronaći u njihovoj suvenirnici. Važnost urbanog pčelarstva u Sloveniji prepoznao je i Etnografski muzej Zagreb koji je u suradnji sa Slovenskim etnografskim muzejom Ljubljana, zbog pandemijskih uvjeta, 2020. godine napravio virtualnu izložbu koju je još uvijek moguće pogledati.
Zaključit ćemo ovaj članak optimistično te posebno naglasiti kako je Europska komisija objavila kojih će 100 europskih gradova sudjelovati u misiji EU-a za 100 klimatski neutralnih i pametnih gradova do 2030. godine. Ponosno možemo reći da je među njima i naša metropola Zagreb. Iz gradske uprave kažu sljedeće: „Jedini smo hrvatski grad koji je odabran među 100 europskih gradova unutar Misije, i kao takav predvodnik zelene tranzicije za cijelu Hrvatsku. Naravno, svjesni smo da je ovo ne samo velika čast već i ogromna obveza, ali vodimo se principom da sudjelovanje u ovoj misiji može samo pomoći aktivnostima vezanim za zelenu tranziciju.“
Svim srcem navijamo da će i urbano pčelarstvo biti prepoznato i obuhvaćeno ovim projektom, a do onda ćemo mi u BIZkoshnici biti marljive pčelice.
