Nakon što smo razjasnili što je društveno poduzeće, vrijeme je da shvatimo kako ono funkcionira u praksi, konkretno u našoj državi. Poduzeća koja posluju po principima društvenog poduzetništva u Europskoj uniji zapošljavaju više od 14,5 milijuna ljudi (oko 6,5 % ukupnog stanovništva), dok je u Republici Hrvatskoj taj broj u odnosu na broj stanovnika puno manji-jedno istraživanje iz 2016.godine zaključuje kako zapošljavaju manje od tisuću osoba. Također, u njemu se procjenjuje da bi društveno poduzetništvo u Hrvatskoj moglo ostvariti kapacitet od skoro 80 000 radnih mjesta. No, dok se taj potencijal se ostvari, pogledajmo naše najveće društveno-poduzetničke igrače.
Jedno od najpoznatijih društvenih poduzeća u Hrvatskoj je socijalna zadruga Humana Nova (osnovana 2011. godine) koja zapošljava osobe s invaliditetom i ostale marginalizirane skupine. Od doniranog tekstila i otpada izrađuju nove odjevne i uporabne predmete koje potom plasiraju na hrvatsko i međunarodno tržište. Svojim načinom poslovanja generiraju profit, brinući se istovremeno za povećanje kvalitete života slabo zapošljivih skupina te zaštitu okoliša.
Fierce women naziv su društvenog poduzeća, ali i istoimene kartaške igre, na čijim su kartama istaknute žene koje su značajno doprinijele napretku društva, poput Marie Curie, Judy Butler, Rose Parks ili Helen Keller. Projekt je začela udruga K-Zona 2017. godine te je ta kartaška igra zasada dostupna u preko 50 knjižara i dućana u Hrvatskoj,a više od 1000 primjeraka otisnuto je i za talijansko tržište, na talijanskom jeziku. Fierce women dokazuju da je moguće zabavljati se te nešto i naučiti.
Hedona je osnovana 2013. godine kao udruga Invalida Križevci. Poduzeće se bavi proizvodnjom čokolade i pralina, a zaposlenici su osobe s invaliditetom. Osim što poduzeće zapošljava ranjive skupine, ono svoj prihod ulaže u zaposlenike i njihovo zadovoljstvo. Njihov dobar rad prepoznat je s više strana, a njihov proizvod ocijenjen je jako kvalitetnim. U ovom slučaju, zbog dobivenih kila nećete puno požaliti.
Miret je odlična priča u kojoj obiteljski posao nasljeđuju dva brata i kreću raditi fenomenalne stvari. Nakon što su samostalno krenuli istraživati, zaključili su da je industrija obuće i njezina masovna proizvodnja veoma štetna za okoliš. Potaknuti tom žalosnom spoznajom, odlučili su nešto promijeniti te su se upustili u izradu eko-obuće. U svojoj proizvodnji biraju prirodne materijale (konoplja, drvo, pluto, kukuruz, eukaliptus, itd), štiteći okoliš i pomičući granice mode. Obuća čini čovjeka!
Preuzeto sa stranice Miret
Brlog je zadružna pivovara koju su pokrenule žene u Zadru, kuhajući svoje prve pive na balkonu stana. Ovo je još jedan od dokaza da se upornošću i dobrom idejom može doći do uspjeha. Pivovara je od svog osnutka narasla na 90 zadrugara iz cijelog svijeta. Osim što im proizvod nastaje od domaćih proizvoda, poslovanje im se bazira na modelu jednakosti i modelu ravnopravnosti. Pijte odgovorno, ali kada pijete, svratite u Brlog.
Zaključno, iako razvijenost društvenog poduzeća kaska za ostatkom Europske unije, Društveno-poduzetnička scena u Hrvatskoj puna je potencijala i inovativnih aktera koji uspješno posluju prema kriterijima DP-a. Štoviše, upravo je to ono što im daje the edge nad konkurencijom i čini ih unikatnima. BIZkoshnica je na putu da postane prvi društveno-poduzetnički coworking prostor u Hrvatskoj, a više o tome projektu možete doznati ovdje.
