Godine obilježene globalnom krizom uzrokovanom pandemijom koronavirusa značajno su povećale već postojeću potrebu za iznalaženjem kvalitetnih i održivih rješenja za društvene probleme, pri čemu je i pojam društvenog poduzetništva stekao veću vidljivost. Dok većina poslovnih modela stavlja naglasak na profit, društveno poduzetništvo temelji se na načelima ekonomske, okolišne i socijalne održivosti. Društvena poduzeća također posluju s ciljem ostvarivanja profita, no istovremeno doprinose dobrobiti zajednice i većinu svoje dobiti usmjeravaju na ostvarenje željenog društvenog utjecaja. Postoje različiti načini kojima se ovaj utjecaj ostvaruje, a najbolje ih je opisati kroz pregled prevladavajućih tipova društvenog poduzetništva.
Lokalno društveno poduzetništvo
Ovaj tip poduzetništva usmjeren je na stvaranje pozitivnih promjena unutar manjeg geografskog područja. Poduzeća osnovana s ciljem poboljšanja kvalitete života u lokalnoj zajednici unutar koje posluju najčešće su u izravnom doticaju s članovima zajednice i dobro poznaju lokalne probleme i potrebe koje je nužno ispuniti kako bi se zajednica razvijala. Zanimljiv primjer iz kulturnog sektora nalazimo u Muzeju susjedstva Trešnjevka, osnovanog s ciljem njegovanja lokalne povijesne i kulturne baštine koja je istisnuta iz dominantnih narativa te uključivanja svih članova zajednice u muzejske prakse koje su prečesto komercijalizirane i elitističke.
Neprofitno poduzetništvo
Neprofitni model podrazumijeva potpunu posvećenost poslovanja društvenim ciljevima, pri čemu se sva ostvarena dobit ulaže u razvoj organizacije (najčešće udruge koja je osnivačica poduzeća) i poboljšanje usluga koje pruža zajednici. Tako, primjerice, udruga RODA kroz svoje poduzeće Rodin let zapošljava osobe s invaliditetom u proizvodnji platnenih pelena kao zdravije i ekološki prihvatljive opcije prematanja djece, investirajući dobit u programe udruge. Ekonomska održivost neprofitnih poduzeća značajan je poslovni izazov kojeg se isplati preuzeti ako dolazi u paru s visokim društvenim učinkom.
Transformativno poduzetništvo
Transformativno poduzetništvo postavlja ambicioznije ciljeve od lokalnog, oslanjajući se na brzorastuće tehnologije i inovacije kako bi iznjedrilo učinkovite odgovore na sustavne probleme. Poduzeća koja ubrajamo u ovaj tip, poput Startup Genomea, često surađuju s vladinim institucijama te sudjeluju u prikupljanju i analizi podataka ključnih za dizajn kvalitetnih javnih politika i razvojnih strategija.
Globalno društveno poduzetništvo
Nastojeći ostvariti trajne promjene u svijetu, brojna velika poduzeća i humanitarne organizacije ostvaruju poslovne pothvate kako bi pružile rješenja za najveće globalne probleme kao što su nejednake prilike u pristupu obrazovanju, zdravstvenim uslugama, energiji i pitkoj vodi ili klimatske promjene. Ovaj tip poduzetništva također se često oslanja na razvoj novih tehnologija za implementaciju održivih rješenja velikog opsega – odličan primjer toga je Paperfuge, mali papirnati uređaj koji zamjenjuje centrifugu pri dijagnosticiranju infekcija u laboratorijima, a ne troši struju i košta samo 20 centi.
Iako se razlikuju u svojim kapacitetima, opsegu djelovanja i „filozofiji“ poslovanja, sve navedene tipove odlikuje visoka razina društvene odgovornosti. Upravo je to ono što ih čini sve zanimljivijima (potencijalnim) potrošačima, čija društvena osviještenost i vrijednosni sustavi imaju sve veću ulogu pri odabiru proizvoda i usluga. Uz izvjesne i već vidljive posljedice globalne krize, jasno je da će prevladavanje njezinih negativnih učinaka uvelike ovisiti o većoj prisutnosti poslovnih modela koji njeguju solidarnost i održive prakse u dugoročnoj perspektivi.
Promišljajući ove vrijednosti u kontekstu coworkinga, i BIZkoshnica sve više „osluškuje“ potrebe zajednice i prilagođava svoje poslovanje kako bi povećala pozitivan utjecaj na njezin razvoj. Prepoznajući potrebu za promicanjem koncepta društvenog poduzetništva i pružanjem podrške svima onima koji bi htjeli razvijati svoje poslovanje prema ovom modelu, počeli smo provoditi projekt „Društveno-poduzetnička koshnica“, sufinanciran sredstvima iz Europskog socijalnog fonda i sredstvima Državnog proračuna RH. Nadamo se da je to tek jedan u nizu projekata kojima ćemo stvarati nove prilike za razvoj zajednice i poduzetništva budućnosti.
