Bližimo se danu koji je za mnoge najradosniji u godini, a to je Božić. Pokloni su najčešća asocijacija vezana uz taj blagdan, a osim darivanja svojih najmilijih, ljudi tada najviše daruju u dobrotvorne svrhe. Zašto ljudi vole darivati, zašto darivanje u dobrotvorne svrhe, iako plemenito, nije trajno rješenje problema te kakve veze s tim ima društveno poduzetništvo pročitajte u našem božićnom blogu.
Motivacija za darivanje (u dobrotvorne svrhe)
Darivanje aktivira područje mozga povezano s nagradom i pruža nam osjećaj ugode koji dobivamo i kada primjerice papamo nešto fino (francusku salatu u tonama). Ljudi rade ono što im stvara ugodu i žele taj osjećaj iskusiti što češće pa svjesno odlučuju darivati želeći se osjećati dobro. Ovdje govorimo o intrinzičnoj motivaciji – izvor je u nama samima. S druge strane, darivanje (u dobrotvorne svrhe) je općeprihvaćena norma ponašanja, pogotovo u božićno vrijeme. Uz to, ljudi žele da drugi znaju o njihovoj velikodušnosti, pa su u tom slučaju ekstrinzično motivirani – izvor motivacije nalazi se van čovjeka.
Pomoć nije potrebna samo za Božić
Koji god razlog bio, davanje u dobrotvorne svrhe uvijek je plemenita aktivnost. No, pomoć nije potrebna samo za Božić i mnogi dugotrajni problemi, poput siromaštva ili nezaposlenosti teško se mogu riješiti donacijama. Država pruža socijalnu pomoć potrebitima, ali ona često nije dovoljna za život, već samo za preživljavanje. S druge strane, ukoliko je iznos velik ili dostatan, tada ne postoji motiv za tražiti posao. U oba slučaja, pogotovo u kombinaciji vrlo uskog omjera radno aktivnog i neaktivnog stanovništva, ovo nije efikasno rješenje.
Društveno poduzetništvo kao rješenje dugotrajnih problema
Kao što poznata poslovica kaže: „Dajte čovjeku ribu, nahranili ste ga za jedan dan. Naučite čovjeka loviti ribu, nahranili ste ga za cijeli život“. Upravo zato je društveno poduzetništvo važan i koristan koncept, jer je jedan od njegovih ciljeva pomoći ranjivim skupinama (poput osoba s invaliditetom, starijih ili dugotrajno nezaposlenih) da se vrate/uključe na tržište rada. Ta pomoć može doći u vidu osnaživanja postojećih vještina, učenja novih znanja, ali i iz činjenice da društveno poduzetništvo ne stavlja maksimizaciju profita na prvo mjesto. Odnosno, daje se prilika pripadnicima ranjivih skupina za koje se pogrešno smatra da nisu sposobni adekvatno obavljati svoj posao.
Međutim, dovoljno je pogledati nedavno otvorenu slastičarnu Dolchinotti u kojem rade bivši ovisnici ili Punkt u Puli, u kojem goste poslužuju osobe s invaliditetom. Oni prometom ne zaostaju za konkurencijom, štoviše, često posluju i bolje. Jer, uz sjajnu uslugu, postoji i dodatno zadovoljstvo gostiju jer znaju da pomažu plemenitom cilju.
BIZkoshnica je također prepoznala važnost društvenog poduzetništva te je i sama, putem projekta Društveno-poduzetnička koshnica“, na putu da postane društveno poduzeće. Jedan od ciljeva nam je širiti svijest o vrijednosti društveno-poduzetničke ideje, želeći njome upoznati poduzetnike, ali i građane jer je to u Hrvatskoj i dalje relativno nepoznat ili zanemaren pojam. Mnogi poduzetnici jesu ili su blizu kategorije društvenih poduzetnika, a da toga niti nisu svjesni. Stoga, iako je svaka donacija hvalevrijedna, kupite i neki društveno-poduzetnički poklon za Božić (čokoladu iz Hedone, pivo iz Brloga, možda Miret tenisice ili sapun Dodir prirode…) ili popijte kavu s vama dragom osobom u Dolchinottiju.
