BIZkoshnica, makerspace i maker kultura

BIZkoshnica, makerspace i maker kultura

Zasigurno ste čuli za kraticu “DIY” ili uradi sam. I dok je taj ethos bio odrednica velikog broja naših mama, tata, baka i djedova (jer je tada bilo puno isplativije popraviti frižider nego kupiti novi), sve veći pripadnika mladih generacija odlučuje se samostalno graditi, stvarati, modificirati ili obnavljati proizvode, ako ne zbog manjeg troška, onda zbog osjećaja osnaživanja, neovisnosti ili znatiželje. Ako ste i sami pobornik te filozofije, možda ste čuli pojmove poput “makerspace” ili “maker culture”. Za one od vas koji se prvi put susreću s njima ili žele dobiti dublju sliku o njihovom značenju, ali i doznati kakve veze BIZkoshnica ima s time, pripremili smo ovaj blog.

Maker culture i makerspaces

Maker kultura je ogranak DIY (Do It Yourself) kulture i počiva na upotrebi hardware tehnologije kako bi stvorila nove proizvode ili prenamjenila ulogu postojećih. Mjesta rađanja i manifestacije te kulture su makerspaces, prostori opremljeni alatima poput 3D printera, CAD/CAM uređaja, šivaćih strojeva, strojeva za vezenje, laserskim rezačima i sličnom tehnologijom, gdje korisnici mogu sami rastavljati razne tehnološke komponente, međusobno ih spajati te stvarati nove proizvode. Neke od aktivnosti koje se odvijaju u maker prostorima su: kodiranje, 3D printanje, lemljenje, šivanje, rad sa drvom pa čak i izgradnja vlastitih robota.

Karakteristike makerspaces

Maker prostor se može nalaziti bilo gdje, u školi, knjižnici ili nekom privatnom/javnom prostoru. On može postojati i u vašem domu (npr. ako imate radionu u podrumu, imate mali makerspace). Vrsta opreme u makerspaceu varira. Dok neki od njih imaju neke od alata navedenih u paragrafima gore, ponekad je dovoljno da su opremljeni kartonima, papirima, lego kockama, bojicama, škarama ili flomasterima. Iako se u početku makerspace označavao kao mjesto gdje djeca mogu istraživati sastavljajući i rastavljajući stvari, značenje tog pojma sada obuhvaća bilo kakvog korisnika zainteresiranog za proučavanje i stvaranje novih tehnologija.

Korisnici uče kroz igru i “prtljanje”

U maker prostorima dolazi do spoja čovjeka koji stvara i radi (homo faber) sa čovjekom koji se igra (homo ludens). Riječ “tinkering” ili “prtljanje”dobar je opis za metodu kojom korisnici maker prostora često dolaze do novih spoznaja o tehnologiji. Oni u opuštenoj atmosferi, nerijetko kroz prizmu pokušaja i pogreške, “prtljaju” po tehnologiji: rastavljaju bušilice, elekrične sklopove, oblikuju drvo, eksperimentiraju sa tkaninom te na taj način uče o tim proizvodima i kroz igru stvaraju nove inačice, dolazeći do zanimljivih otkrića. Korisnici mogu biti hobisti, entuzijasti, inženjeri, dizajneri, studenti, poduzetnici, oni koji znaju puno i oni koji ne znaju ništa. Možda nemate pojma kako zalemiti nešto, ali vam netko tamo to može pokazati. Možda ste iskusni u hoblanju, pa vi možete pokazati nekom drugom. Naglasak je na učenju, povezivanju i prenošenju znanja.

Hackerspaces i FabLabs

Postoje i mjesta koja se zovu Hackerspaces i FabLabs. Prvi hackerspace nastao je u Berlinu 1995. godine kada je stvoreno mjesto u kojem bi se sastajali programeri i tehnološki entuzijasti te međusobno surađivali i učili o programiranju i software komponentama tehnologije. Kasnije se to proširilo i na hardware. S druge strane, Fabrication Laboratories ili Fabulous Laboratories su radionice sa svrhom točke sastanka suradnje, međusobnog učenja, dizajniranja i stvaranja novih, custom-built proizvoda. Prvi od njih nastali su u Indiji, Kostarici, Norveškoj i Gani. Naziv Makerspace često se koristi i za ove vrste prostora. No, dok Hackerspaces i FabLabs ipak imaju određene definirajuće kriterije u vidu opreme ili vrste tehnologije kojom se korisnici bave (FabsLabs imaju i posebnu FabLab Povelju), makerspace često nema nikakvu određujuću ili zadanu karakteristiku osim činjenice da je to javno dostupan prostor koji njeguje maker mindset i želju za istraživanjem.

Statistika Makerspaces u EU28

Prema istraživanju iz 2016. godine, u EU28 bilo je 826 makerspacea, od čega 397 FabLabova, 327 Hackerspaceova i 102 makerspacea. Francuska, Njemačka i Italija prednjačile su po brojnosti, sa 158, 151 odnosno 133 Makerspaceova. Hrvatska je, s druge strane, imala samo 9 makerspaceova i time je bila 16. na listi od 28 zemalja i ispod EU28 prosjeka od 29.5 makerspaceova po državi. Po broju makerspaceova na milijun stanovnika, Hrvatska je bila na 14. mjestu, s malo preko 2 makerspacea.

Fotografija i podaci preuzeti ovdje.

6 načela makerspacea

Za kraj, istraživanje daje svojih 6 kriterija o tome što čini jedan makerspace, što će čitatelju pomoći da dobije jasniju sliku o istom. Prvi odrednica jest pristupačnost: prostor omogućuje korisnicima korištenje opreme koja je ili skupa ili zauzima previše prostora za kućnu upotrebu dok istovremeno nudi mjesto za suradnju, povezivanje i jačanje zajednice. Sljedeće, makerspaceovi igraju važnu ulogu u obrazovanju, nudeći nove načine učenja u STE(A)M poljima te se sve više implementirajući u školama. Mogućnost korištenja makerspaceova bitna je i za poduzetništvo, budući da svojom ulogom makerspace jako pomaže malim poduzetnicima, dizajnerima, arhitektima ili inženjerima u razvijanju svojih prototipa i/ili inovacija. Nastavno na ovo, mogućnost samopotpore korisnika često se rađa kao rezultat rada u makerspaceu, gdje oni imaju mogućnost sami stvarati proizvode. Budući da je u maker kulturi naglasak na slobodi djeljenja, promovira se korištenje tehnologija i podataka otvorenih za korištenje, zbog čega se istovremeno nastoji razviti i implementirati etičnost i odgovornost pri kreiranju novih proizvoda i tehnologija. Posljednje, zbog svoje otvorenosti, makerspaceovi grade suradnju i interakciju među članovima zajednice te razvijaju kritičko razmišljanje, diseminacija znanja i problem-solving.

BIZkoshnica i “We are all MAKERS” projekt

BIZkoshnica je u procesu provođenja “We are all MAKERS” projekta, sufinanciranog iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, u okviru instrumenta “EU sljedeće generacije”. Osnova projekta sastoji se od razvoja dvije nove inovativne usluge/tehnologije: “We are all MAKERS” Hub-a i aplikativnog rješenja “Maker’s Tool”. Hub predstavlja inovativni koncept prostora za stvaranje u kojem korisnici dijele opremu, alate, znanja i vještine te se tako umrežavaju, dok će aplikativno rješenje integrirati edukativnu komponentu za korisnike kroz edukacijske video sadržaje, najbolje prakse korištenja i proizvodnje, tips & tricks za korisnike te interaktivni 3D prikaz prostora i uređenja s uputama, kako bi se olakšalo korištenje i unaprijedilo korisničko iskustvo. Za više informacija o projektu, pratite BIZkoshnicu na društvenim mrežama i njegujte svoj maker mindset.